Kratak vodič kroz bijele sorte

Odabir vina je težak. Pogotovo kada želimo „sljubiti“ dobar zalogaj s dobrim vinom. U sljedećih par redaka predstavit ćemo nekoliko glavnih bijelih sorti s njihovim osobinama.

bijelo_12

CHARDONNAY

Jedna od najpoznatijih tj. najzastupljenijih sorti je CHARDONNAY. Njega karakteriziraju okusi maslaca, breskve, oraha i prepečenca. Okus prepečenca je znak dozrijevanja u mladoj hrastovini te može biti blag, srednji ili jak.Sorta vuče porijeklo iz Burgundije, dok se sredinom prošlog stoljeća proširila po svim vinskim zemljama od Čilea, Kine, Perua i Australije.

chardonnay-1

Kontinentalni Chardonnay je snažno suho vino, dok su oni iz Novog svijeta (Čile, Australija, ..) s izraženijim voćnim notama i malo više vuku na hrast u kojem su ležali. Sorta se može čuvati deset i više godina, ali preporuča se da ga se popije u roku četiri godine. Slaže se uz raznu hranu, većinom ribu i bijela mesa, ali određeni idu i uz odreske, dok svakako treba izbjegavati masniju ribu (som, šaran,…) i ocat.

SAUVIGNON (bijeli – blanc)

Sauvignon ima širok spektar okusa od ogrozda, pokošene trave, crnog ribiza – kvalitetniji primjerci, pa do šparoga, graška i mačjeg urina – ne baš obećavajući primjerci. Kvalitetni Sauvignon dolazi iz Loira, Marloborougha i Novog Zelanda. Može se naći i u Bordeauxu, Španjolskoj, Austriji, Čileu, Južnoafričkoj Republici i Kaliforniji.

sauvignonblanc2
Odlikuje ga svježina i okrepljivost s voćnim notama, primjerci iz Novog Zelanda imaju u prosjeku veći postotak alkohola. Rijetko sazrijeva u hrastovini.
Potrebno ga je piti dok je mlad, osim primjeraka koji su odležali u hrastu. Slaže se s jelima od povrća, ribljim jelima, lagano začinjenom hranom, dok se ga također može konzumirati i kao aperitiv.

RIZLING

Rizling često povezujemo s vinom prikladnim samo za gemište ili za vino koje koristimo za kratkotrajno osvježenje. Rizling kao sorta je najrasprostranjeniji u Njemačkoj jer mu za razliku od Chardonnaya hladna klima ne predstavlja „problem“. Rizling obuhvaća širok spektar aroma od jabuke, limete, meda, dok se u određenim primjercima može naići i na aromu koja lagano podsjeća na benzin. Rizlinzi uspijevaju u Njemačkoj, posebno iz pokrajina Moesl – Saar – Ruwer, Nahe, u Austriji i Australiji.

reisling-3
Može se kretati od suhog do slatkog, i to vrlo laganog s niskim postotcima alkohola, sve do suhih rizlinga srednje jakog tijela. Kao posebnost navest ćemo da se iz Kanade često može naići na vrlo kvalitetne ledene berbe.
Rizling može trajati dugi niz godina, ali kao i kod svih sorti, jeftinije primjerke treba konzumirati čim prije.
Dobar je kao aperitiv, a dobro se slaže s jelima na kojima padaju druga vina kao na primjer kineska hrana.

Odgovori