Klasifikacija vina i značenje vinskih etiketa

Čovjek kao takav kupuje očima. Tako nas s polica gledaju šarene, elegantne etikete koje nas prvo vizualno privuku, a tek onda nam nude osnovnu informaciju o vinu koje kupujemo. Ako smo se namjerili kupovati Cabernet Sauvignon najveća je šansa da ćemo kupiti onaj koji nam ima vizualno najzamamniju etiketicu i onda, kada dođemo domeka, shvatimo da baš nismo odabrali ono kaj smo htjeli jer smo se povodili vizualom same etikete.

Klasifikacija vina

Vino kao takvo prvo moramo klasificirati prema više elementa.

Prvo ga svrstavamo u ove tri osnovne kategorije:

  • mirno, direktno i prirodno vino (table wine),
  • pjenušavo vino (Champagne),
  • specijalna vina (Porto, Sherry, Vermouth);

te sljedeće tri kategorije klasificiramo prema boji vina:

  • bijela vina,
  • crvena – Crna (tamna) vina,
  • rose vina;

koju onda dijelimo prema kvaliteti vina:

  • stolno vino, bez oznake k.z.p. (tj. kontrole zemljopisnog podrijetla),
  • stolna s oznakom k.z.p.,
  • kvalitetna s k.z.p.,
  • vrhunska s kontroliranih i ograničenih vinorodnih područja, s kontroliranih i ograničenih specifičnih vinorodnih područja i predikatna vina s k.z.p.;

i na kraju ih još dijelimo prema količini neprevrelog šećera (s tim da kod određenih vina – pjenušava, desertna, specijalna količine šećera) iste mogu biti različite u određenoj kategorizaciji ili ih dijelimo samo na dvije skupine suha i ostala:

  • suha (sadrže od 0 do 4 g/l š.),
  • polusuha (sadrže od 4 do 12 g/l š.),
  • poluslatka (sadrže od 12 do 50 g/l š.),
  • slatka (sadrže više od 50 g/l š.).

Vinska etiketa

Etikete na bocama dijelimo na glavnu (ili trbušnu), prsnu (ili polumjesec), vratnu i informativnu (kontra etiketu). Svaka etiketa, ovisno o zemlji iz koje dolazi, ima sve potrebne informacije o vinu koje kupujemo. Informacije na etiketi ovise o klasifikaciji vina (govorimo o našim domicilnim vinima). Tako npr. za stolno vino bez kontroliranog podrijetla dovoljno je na etiketi označiti proizvođača, oznaku kvalitete (stolno vino bez kontrolirano geografskog podrijetla), stupanj alkohola, zapreminu sadržaja i zemlju podrijetla. Za svaki viši stupanj u klasifikaciji vina na etiketu idu dodatne informacije koje se odnose na proizvođača, kategoriju kvalitete, kontrolirano geografsko podrijetlo, zaštićeno ime vina (odnosno ona za koju proizvođač provodi odgovarajuću zaštitu tj. zaštitu znaka i imena), vinorodno područje (regija, položaj, vinogorje, …), stupanj alkohola, količinu neprevrelog  šećera (u gr./l: suho, polusuho, poluslatko i slatko), godinu berbe i zemlju podrijetla.

Vina kontroliranog zemljopisnog podrijetla još mogu nositi oznaku barrique ako su odležana u barrique bačvama, oznaku eko proizvoda ako udovoljava propisima za eko proizvodnju, kao i znak otočkog proizvoda ako su proizvedena na nekom od otoka. Uz obavezne, na etiketi mogu biti prisutni i neobavezni podaci kao što su: podaci o broju boca u seriji, boja, sorta, postupak proizvodnje, odlikovanja. Navedene se oznake moraju nalaziti na glavnoj etiketi, izuzev godine proizvodnje, koja se može nalaziti na „prsnoj“ etiketi. Etiketiranje specijalnih i pjenušavih vina je slično, ali ipak nije potpuno isto kao i označavanje „normalnih“ vina.
 
Kao što je za očekivati, svaka država ima svoje pravilnike i svoje specifikume kod označavanja vina.

Francuske oznake zemljopisnog porijekla:

Vin de Table – stolno vino  
Vin de Pays  – stolno vino kontroliranog podrijetla  
AC ili AOC – appellation d’origine controlee – vino kontroliranog geografskog podrijetla  
AO VDQS – appellation d’origine Vin Délimité de Qualité Supérieur – ograničeno vino vrhunske kvalitete (najčešće se nalazi samo oznaka VDQS)

Francuzi su napravili reorganizaciju označavanja vina, te se primjenjuju nove oznake na etiketama (od ove, 2012. godine):
Vin de France – Stolno vino  
Indication Géographique Protégée (IGP) – Stolno vino kontroliranog podrijetla  
Appellation d’origine Protégée (AOP) – najviša klasifikacija, u osnovi zamjenjuje AOC vina

Kao što se primjećuje, nema više kategorije AO VDQS  jer ona prelazi u kategoriju AOP ako zadovoljava uvjete klasifikacije, no ako ne zadovoljava uvjete, onda se svrstava u IGP klasifikaciju. Stare etikete i označavanje na njima vrijede do prodaje istih.

Talijanske oznake zemljopisnog podrijetla

Vino da Tavola  – stolno vino
IGT Toscana  ili kolokvijalno rečeno Super Tuscans –  kao termin pojavio se  70-ih godina prošlog stoljeća, a označava vina koja u proizvodnji krše talijanske zakonske norme proizvodnje vina po DOC normi.  Kao takva, bilo kroz sorte grožđa ili tehnologiju proizvodnje, često su superiorna DOCG klasifikaciji
IGT – Indicazione geografica Tipica – označeno geografsko podrijetlo
DOC – Denominazione di Origine Controllata – kontrolirana izvornost označavanja
DOCG – Denominazione di Origine Controllata e Garantita – kvalitetna i zajamčena oznaka podrijetla

Španjolske oznake  zemljopisnog podrijetla

Vino de Mesa  – stolno vino  
Vino de la Tierra – stolno vino označenog podrijetla 
DODenominación de Origen – oznaka podrijetla 
DOCaDenominación de Origen Calificada  – kontrolirana oznaka podrijetla

Portugalske oznake podrijetla

Vinho de Mesa – stolno vino
VRVinho Regional – stolno vino kontroliranog podrijetla 
IPRIndicação de Proveniencia regulamentada  – označeno podrijetlo 
DOC Denominação de Origen Controlada – kontrolirana oznaka podrijetla

Njemačke oznake podrijetla

Tafelwein – stolno vino 
Landwein – kontrolirano stolno vino
QbAQualitätswein bestimmter Anbaugebiete – kvalitetno vine određenog vinogorja
QmPQualitätswein mit Prädikat – kvalitetno predikatno vino

Termini koje nalazimo na etiketama:

Bin – oznaka Bin nalazi se na australskim vinima koja predstavlja određene serije vina (npr. Bin 39), dok se danas oznaka Bin može naći kao sam naziv vina tj. marke;
Botritis – vino dobiveno od grožđa koje je bilo izloženo gljivičnom oboljenju botritis – isto ga  odlikuje opojna slatkoća;
Classico –  talijanska oznaka koja označava najbolji dio kvalitetnog i označenog vina s geografskim podrijetlom;
Cru – francuska oznaka koja označava vino iz vrhunske regije ili podregije;
Cru class – najbolja vina po bordoškoj podjeli, od istih je najistaknutiji Médoc;
Grand cru – označava pojedine vrhunske vinograde Burgundije, Champagnea i Elzasa, koji su čuveniji od premier cru vinograda, područje Bordeauxa (St. Émilion područje klasificira svoja najbolja vina po toj kategorizaciji: premier grand cru classé, grand cru classé, grand cru);
Gran reserva – španjolska je oznaka za vino iz vrhunske berbe (koja se koristi i u Portugalu, kao i u Čileu, Argentini i Urugvaju) koje je odstajalo pet godina (odnosi se na crna vina), a od toga najmanje dvije godine u hrastovim bačvama. Dostatno je da odstoji tri godine u boci, a klasifikacija nije zakonski određena;
Kasna berba – oznaka za kasne berbe koje rezultiraju izuzetno zrelim grožđem i samim tim se uvijek radi o slatkom vinu;
Petit château – oznaka za neklasificirane vinograde bordoškog područja;
Premier cru – oznaka za vinograde Medoca, Gravesa i Sauternesa. U Burgundiji i Champagneu  su premier cru vinogradi rangirani ispod grand cru vinograda;
Reserva – španjolsko crno vino staro tri godine s time da je jednu godinu moralo dozrijevati u hrastovim bačvama. U Portugalu se odnosi na posebno kvalitetno vino, ali nije pravilo;
Riserva –talijanska DOC ili DOCG vina koja su starila u skladu s pravilima DOC-a;
Sur lie – vina čuvana na talogu do trenutka flaširanja.

 

10 thoughts on “Klasifikacija vina i značenje vinskih etiketa

  1. 1) Puni naziv kod VDQS mora biti Appellation d’origine etc.
    2) AOC=Appellation d’origine controlee
    3)Izostavljen bitan čimbenik posebne kategorije talijanskih vina tzv. stolnih vina koja su načinjena u DOC područjima, ali ne prema DOC pravilima. Ta su vina najčešće superiorna i DOCG vinima.
    4)IPR=izostavljeno što znači R (regulamentada)
    5)Kod termina “grand cru” izostavljeno područje Bordeauxa (St Emilion područje klasificira svoja najbolja vina po toj kategorizaciji: premier grand cru classe, grand cru classe, grand cru)
    6)gran reserva (bez d)-dostatno da odstoji tri godine u boci. Sve u svemu zadovoljavajući tekst.

  2. Odličan članak. Svakako sam naučila više o vinima.
    No, kod oznaka za njemačka vina imate nekoliko grešaka pa ako Vam to što znači…:

    Stolno vino -> Tafelwine –> Tafelwein (njemačka riječ za vino je ”Wein”, a ne ”wine”)
    Kontrolirano stolno vino -> Landwien –> Landwein (Wien znači Beč)
    Kvalitetno vine određenog vinogorja -> QbA – Qualitätswein bestimer Anbaugebiete –> bestimmter
    Kvalitetno predikatno vino -> QmP – Quälitaswein mit Prädikat –> Qualitätswein

    Lijep pozdrav!

  3. čisto onako… cijeli pokušaj “prevođenja” kompleksnih klasifikacija na hrvatski jezik ionako je potpuno besmislen. Slobodan sam sugerirati da se te “denominacije” iščitavaju u duhu jezika i kulture kojoj pripadaju.

    1. iskreno, mozda i je besmisleno, ali s druge strane namjera je bila da se konzumentu vulgarisu, kao sto sam ja naprimjer :o), da neka osnovna informacija kaj to otprilike pise na etiketi, dal je ono riserva nesto iz vojnih rezervi ili pak nije i tome slicno

      1. stvarno cijenim plemenite pobude i entuzijazam, ali toliko stvari je gore ili neispravno ili neprecizno ili nepotpuno navedeno i onda vidim Anitin komentar koji se odnosi samo na suhi prijevod i pravopis… tema i ton članka imaju ambiciju educirati, a kao što sam rekao, ispravnije je odustati ili napisati ispočetka negoli ispravljati objavljeno… ne znam odakle bi krenuo uopće.
        Mrzim pametovati, ali suzdržavanje od “edukacije” ovakvog tipa je najbolje što mogu komentirati

          1. Pozdrav Andrej, nemoj moj angažman ovdje shvatiti kao osobni animozitet. Da smatram da je nešto loše ne bi stavio ove stranice na vlastiti blogroll ili već što, dakle podržavam sve… entuzijazam je najbolja stvar, ne znam zašto ti to zvuči negativno jer entuzijazam je ono što treba prevladati, strast za vinom. Želim Ti da isti entuzijazam zadržiš i povećaš, a onda bi volio da se jednog dana neke godine vratiš na ovaj post i sam sebi napišeš komentar.

          2. ajmo malo stat na loptu :o) ne smatram komentare negativnim pogotovo kada mi se ukaze na greske. svjestan sam da ponekada previse i brzam i grijesim, i ak nemas nekog korektora sa strane onda mislis da je sve OK, a u biti nije. ne zvucis mi negativno niti dozivljavam komentar negativno cak naprotiv, vec je to mozda moj “stil” odgovaranja koji se tako dozivljava :o(

  4. Meni je ovo super, samo ne mogu iščitati kod ovih oznaka koji su naši ekvivalenti.. Recimo je li IGT u nas kvalitetno vino s kontroliranim porijeklom? Ali što je onda DOC? Pretpostavljam da stolno nije. DOCG bi bilo vrhunsko s kontroliranim porijeklom? Znam da nismo totalno kompatibilni ali naši propisi traže da se vina označavaju po našim nekim pravilima..

Odgovori